Ukupna cijena:
Rehabilitacija u Termama Šmarješke Toplice
Trening izdržljivosti kod srčane insuficijencije
Bolesti srca i krvnih sudova su širom sveta jedan od najčešćih uzroka dugotrajnih zdravstvenih problema i smrti. Iako medicina i sistemi ranog otkrivanja bolesti brzo napreduju i svest se povećava, broj ljudi sa srčanim problemima se ipak stalno povećava. Jedan od glavnih razloga za to je starenje stanovništva, jer rizik od kardiovaskularnih bolesti raste sa godinama.
Fizioterapeuti Špela Šturm i Roman Šiler, Terme Šmarješke Toplice
Pored lekova i drugih medicinskih postupaka, veoma važnu ulogu u lečenju bolesti srca ima i redovna fizička aktivnost, koja mora biti prilagođena pojedincu i njegovom zdravstvenom stanju. Brojna istraživanja pokazuju da pravilno vođena fizička aktivnost poboljšava rad srca, smanjuje tegobe kao što su umor i otežano disanje, povećava fizičku sposobnost i smanjuje mogućnost pogoršanja i hospitalizacije. Redovna fizička aktivnost doprinosi i dužem i kvalitetnijem životu.
Pogledajmo šta je srčana insuficijencija, kako utiče na organizam i zašto je jedan od ključnih delova rehabilitacije kod ove bolesti trening izdržljivosti.
Šta je srčana insuficijencija
Srčana insuficijencija je stanje u kojem srce više ne može dovoljno efikasno da pumpa krv kroz organizam. To znači da organi i mišići ne dobijaju dovoljno kiseonika i hranljivih materija za normalno funkcionisanje, što dovodi do umora i smanjene fizičke sposobnosti.
Najčešći uzroci srčane insuficijencije su:
→ oštećenje srčanog mišića i
→ dugotrajno povišen krvni pritisak koji opterećuje srce.
U zavisnosti od toka bolesti razlikujemo:
→ akutnu (naglu) i hroničnu (dugotrajnu) srčanu insuficijenciju,
→ levostranu odnosno desnostranu insuficijenciju (u uznapredovalim slučajevima zahvaćene su obe strane),
→ poremećaje izbacivanja krvi iz srca (srce ne izbacuje dovoljno krvi) i
→ poremećaje punjenja srca (srce se nedovoljno puni krvlju).
Kako se srčana insuficijencija manifestuje
Prvi znaci srčane insuficijencije obično se javljaju tokom fizičke aktivnosti. Ljudi primećuju da se brže zamaraju i ostaju bez daha nego ranije. U početku se to dešava samo pri većim naporima, a kasnije već pri hodanju po ravnom, pa čak i u mirovanju.
Primarno je zahvaćeno samo srce, ali s vremenom bolest utiče i na druge organe kao što su pluća, bubrezi, digestivni sistem i krvni sudovi. Srčana insuficijencija tako nije samo bolest srca, već stanje koje utiče na ceo organizam.
Trening izdržljivosti za jačanje srca
Trening izdržljivosti je svaka fizička aktivnost u kojoj telo dobija energiju uz pomoć kiseonika i koja traje duže vreme. Takve aktivnosti su hodanje, vožnja bicikla, kao i vežbanje na sobnom biciklu i traci za trčanje.
Glavni oblici treninga izdržljivosti koji su pogodni za osobe sa srčanom insuficijencijom su:
→ kontinuirani trening koji se izvodi ravnomerno, obično 45 do 60 minuta, umerenog do nešto višeg intenziteta, i
→ intervalni trening, u kojem se smenjuju kraći napori (10–30 sekundi) i periodi odmora (60–80 sekundi). Takav trening obično traje 15 do 30 minuta.
U oba slučaja ključno je da je trening prilagođen pojedincu, njegovim sposobnostima i zdravstvenom stanju i da je stručno nadziran.
Aerobni kapacitet i VO₂ max
Za procenu fizičke sposobnosti često se koristi pojam VO₂ max, koji označava maksimalnu količinu kiseonika koju telo potroši u jednom minutu intenzivne vežbe. VO₂ max se smatra ključnim pokazateljem rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i smrti. Niži VO₂ max znači slabiju fizičku sposobnost i veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Dobra vest: redovnim treningom izdržljivosti VO₂ max može da se poveća, što znači bolju fizičku spremnost i zdravije srce.
Kako se srce prilagođava na vežbanje
Tokom fizičke aktivnosti srce kod osoba sa srčanom insuficijencijom pumpa znatno manje krvi nego kod zdravih osoba, jer izbacuje manju količinu krvi pri svakom otkucaju, pa takva osoba ne može dovoljno da poveća frekvenciju otkucaja. Pored toga, krvni sudovi se slabije prilagođavaju, pa mišići dobijaju manje krvi i kiseonika i umor se javlja brže.
Redovni trening izdržljivosti postepeno poboljšava rad srca – srce postaje efikasnije, ponovo izbacuje više krvi i lakše se prilagođava fizičkom naporu.
Takva vežba nije samo dopuna farmakološkom lečenju ove bolesti, već je ključna nefarmakološka mera za kontrolu njenog toka i usporavanje njenog napredovanja. Individualno prilagođen trening izdržljivosti stoga je bitan deo celovite rehabilitacije pacijenata sa srčanom insuficijencijom.
Redovnim treningom izdržljivosti disanje vremenom postaje efikasnije, dublje i manje naporno, što pacijentu omogućava lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Trening izdržljivosti ima važno mesto u lečenju pacijenata sa srčanom insuficijencijom, jer dokazano poboljšava njihovu funkcionalnu sposobnost i povećava fizičku izdržljivost i kvalitet života. Redovna, stručno vođena fizička aktivnost pozitivno utiče na rad kardiovaskularnog sistema, metabolizam i psihičko stanje, a istovremeno smanjuje simptome bolesti i učestalost hospitalizacija.
Disanje pri naporu
Za srčanu insuficijenciju karakteristično je brzo, plitko disanje, posebno pri naporu. Tokom fizičke aktivnosti takvi pacijenti moraju disati intenzivnije nego zdrave osobe, ali ipak ne dostižu isti nivo sposobnosti.
Lekovita rehabilitacija u Termama Šmarješke Toplice
Pacijentima sa srčanom insuficijencijom lečenje u Termama Šmarješke Toplice omogućava stručno nadzirano izvođenje fizičkih aktivnosti, kao što su individualno prilagođen trening izdržljivosti, nordijsko hodanje uz vodiča, vožnja bicikla na sobnom biciklu i vođene vežbe u bazenu, koje efikasno jačaju rad srca i celog organizma.
Intenzitet opterećenja se precizno prilagođava sposobnostima pacijenta, njegovom zdravstvenom stanju i napretku, čime se smanjuje rizik od komplikacija i povećava efikasnost rehabilitacije.
Važan deo programa takođe uključuje edukaciju o bolesti, zdravu zaštitnu ishranu i savetovanje o uravnoteženoj ishrani za srce i krvne sudove, kao i fizioterapijske i relaksacione usluge koje zajedno sa fizičkom aktivnošću doprinose oporavku, odnosno sticanju snage, kondicije, srčane funkcije i elastičnosti krvnih sudova, smanjenju straha i uopšteno boljem kvalitetu života.