Provjerite što savjetuje nutricionistica Janja Strašek, dipl. ing. prehrambene tehnologije.

Kako promijeniti prehrambene navike da budu zdrave?

Savjetuje: Janja Strašek, dipl. ing. prehrambene tehnologije, savjetnica za prehranu u Termama Šmarješke Toplice

„Stara izreka kaže da je jako teško mijenjati navike. U mojoj više od 20-godišnjoj praksi na području ljudske prehrane pokazalo se da to posebno vrijedi za loše prehrambene navike – vrlo ih je teško ili čak nemoguće promijeniti.“

Janja Strasek terme krka smarjeske toplice nutricionistka

Navika je željezna košulja

Ljudi koji su (još) zdravi, ali već imaju prepoznate faktore rizika, najteže mijenjaju nezdrave prehrambene navike u zdravije. Drugi, koji već osjećaju posljedice nepravilne prehrane, poput dijabetičara i hipertoničara, često ne prepoznaju dovoljno posljedice svoje prehrane i za promjenu im je potrebna velika motivacija i podrška.

Iz iskustva vam mogu reći da …

Kada ljudi nemamo izbor između zdrave i manje zdrave hrane, nego su nam dostupni samo zdravi i zaštitni obroci, brzo se prilagodimo i gotovo bez žaljenja uživamo u puno povrća, bijelog mesa ili ribe te različitih žitarica.
Ako je na izboru i bečki odrezak s prženim krumpirom, mnogi će se odlučiti za ovo drugo.

Savjeti:

Ne žalite se sami sebi.
Počnite uživati u pripremi zdravih jela.
Ako je moguće, nemojte kod kuće imati zalihe nezdrave hrane.
Jedite uvijek s mislima na hranu, polako i temeljito žvačući.
Bit će lakše ako svi članovi obitelji jedu zdravo, ne samo vi.

Terme Smarjeske Toplice zdravo lokalno kakovostno slimfit jedilnik6

„Janja, koliko obroka dnevno preporučujete?“ jedno je od najčešćih pitanja.

Preporuča se pet obroka dnevno – tri glavna i dva međuobroka.
Između obroka trebamo pauzu od dvije do tri sata.
Tijekom tog vremena ne „grickamo“, nego pijemo samo vodu.
Važno je da posljednji veći obrok (večeru) pojedemo najmanje dva sata prije spavanja. Kasno večernje objedovanje se ne preporučuje – ove navike se odviknite što prije!

Prehrana bi trebala biti ritual. Hranu dobro žvačite i pomiješajte sa slinom. Probava počinje u ustima, a ne u želucu. Centar za sitost i glad također nije u želucu, već u mozgu.

Što je s količinom hrane?

Količina hrane koju konzumiramo tijekom dana ovisi o više faktora: nutritivnoj vrijednosti obroka, dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti, zdravstvenom stanju …
S godinama potreba za energijom se smanjuje, i tada ne trebamo hranu visoke energetske vrijednosti, nego sve više hrane s visokom hranjivom i biološkom vrijednošću.
Ako smo redovito tjelesno aktivni, trebamo više energije. To je opet prirodna „ravnoteža“ u tijelu.
Koliko energije unosimo, toliko je i trebamo „potrošiti“. Trošimo je na različite načine: bazalni metabolizam (energija u mirovanju), tjelesnu aktivnost i mentalni rad.
Različita zdravstvena stanja (metaboličke bolesti, mirovanje, onkološke bolesti) mogu smanjiti ili povećati potrebe za energijom i hranjivim tvarima. Takve osobe trebaju se uvijek konzultirati s dijetetičarom za pravilnu uravnoteženu prehranu.

A što je sa solju?

Još uvijek unosimo previše soli.
Najčešće je unosimo kroz razne slane grickalice, sireve, mesne proizvode, kruh, pa čak i slano pecivo.
Važno je da pri kuhanju ne dodajemo industrijske začinske mješavine obogaćene natrijevim glutamatom.

Umjesto toga, okus jela poboljšajmo prirodnim začinskim biljem i začinima.

Svima koji kroče novim putem zdravijeg života savjetujem da počnu s malim koracima. I da ustraju u svakoj pozitivnoj promjeni koju primijete i iskreno se raduju.